Kada imate mačku a želite još jednu životinju, na primer psa, situacija može biti donekle komplikovana.
Članci iz kategorije: Zivotinje
Danas su kanarinci, pored papagaja tigrica, najčešći pernati ljubimci u našim domovima. Omiljeni su zbog melodičnog pevanja.
U istraživanju je učestvovalo 6 hiljada vlasnika i njihovih pasa. Autori studije su otkrili kako je svaki peti jazavičar ugrizao ili pokušao da ugrize stranca, a svaki dvanaesti napao svog vlasnika.
San je veoma bitan faktor za funkcionisanje svakog organizma i dok je kod ljudi veoma jasno ustanovljen biološki ritam, kod životinja je nešto drugačije. Kao da su najrazmaženije životinje one koje su i najbliskije čoveku, a to su naši kućni ljubimci.
Sigurno ste čuli najmanje dva pogrešna objašnjenja koja su važila kao sigurna sve dok nije otkriven pravi uzrok. Verovalo se tako da do svetlucanja dolazi usled gasova koji dolaze iz dubine, zatim zbog navodnog zračenja svetlosti koju more preko dana upije, zbog trenja čestica soli, elektriciteta izazvanog trenjem itd.
Na svetu ima 38 vrsta divljih mačaka. Većina populacija divljih mačaka je u opadanju dok su neke u kritičnoj situaciji. Ove životinje su isključivi grabljivci i mesožderi spretnih mišićavih tela, oštrih čula, brzih refleksa i boja koja se uklapaju u prirodnu okolinu. Istorijski gledano, upravo je prelepo krzno bilo glavni razlog smanjivanja njihovog broja.
Hobotnica [Octopus vulgaris] je glavonožac, dvoškržni, sa osam krakova. U nas je zovu još i hobota, krakatica, obodnica…
Delfini su, naravno, u prirodi još razigraniji nego u bazenima akva parkova.
U početku, prvobitni cilj bio je odgoj visokog, koščatog zaprežnog konja sa dobrim pokretima. Ti konji nastali su ukrštanjem drevnih nemačkih kobila sa španskim i napolitanskim pastuvima. Bila je to rasa veoma poštovana od strane nemačkih farmera zbog njegove istrajnosti, mirnoće i otpornosti.
Cvrčci i skakavci poseduju na cevanicama prednjih nogu membranu koja funkcioniše kao bubna opna. Sličnu membranu imaju i veliki skakavci. Njihova bubna opna se, međutim, kod većine njihovih vrsta, nalazi na zadnjem delu tela. Membrana ovih neobičnih slušnih organa zatreperi pod uticajem zvuka. Ona tako u isto vreme stimuliše receptore koji šalju izbeštaj o zuku […]