Holesterol je nephodan sastavni deo organizma, potreban za normalno funkcionisanje svake ćelije.
– VLDL (engl. Very Low Density Lipoprotein), lipoproteini vrlo male gustine
– LDL (engl. Low Density Lipoprotein), lipoproteini male gustine
– HDL (engl. High Density Lipoprotein), lipoproteini velike gustine.
Eliminacija holesterola iz organizma se vrši preko žuči (konverzijom u holne kiseline), perutanjem kože, mala količina se gubi sa urinom, dok žene koje doje gube nešto holesterola preko mleka.
Njegova koncentracija u krvi je usko povezana sa metabolizmom masti u organizmu, a zavisi i od niza drugih faktora: pre svega, način ishrane, nasleđa, rad hormona tj. žlezda sa unutrašnjim lučenjem, funkcije i integriteta vitalnih organa poput jetre i bubrega.
Štetno delovanje se ispoljava tek kada je u krvi prisutan u znatno većim koncentracijama od normalnih. Povećan unos holesterola hranom utiče na vrednost njegovog nivoa u krvi.Povišen je kod ishrane bogatom masnim materijama:
– početna faza hepatitisa,
– opstruktivni ikterus,
– lipoidna nefroza,
– diabetes mellitus,
– hipotireoza
– niz naslednih bolesti (hiperholesterolemija tip IIa).I neki lekovi mogu da povise nivo holesterola, kao npr. anabolici i kontraceptivi.
Snižene vrednosti su obično kod hiperfunkcije tiroideje, kod nekih bolesti kod kojih postoji teško oštećenje jetre (ciroza i teški hronični hepatitisi). Smanjen je i kod pothranjenosti, anemije i u slučaju uzimanja lekova poput aspirina, estrogena, hormona štitne žlezde.
HDL-holesterol
I minimalno smanjenje upućuje na povećani rizik od ateroskleroze (taloženja rnasnoća na unutrašnjim zidovima krvnih sudova, što dovodi do njihovog začepljenja i bolesti kao što su infarkt srca i moždani udar).
HDL holesterol osoba može voljno da poveća:
– vegeterijankom ishranom
– prestankom pušenja
– upražnjavanjem fizičke aktivnosti
Na vrednosti HDL-a utiče i pol (žene ga imaju više jer estrogen utiče na njegovo povećano stvaranje) i način ishrane.
LDL holesterol
LDL čestice delimično odstranjuju hepatociti, ali glavnu ulogu imaju LDL receptori smešteni na površini ćelije.LDL čestica biva uvučena do lipozoma ćelije, a receptor se odvaja i kreće prema membrani da preuzme nove LDL čestice.LDL čestica po odvajanju od receptora nastavlja kretanje dublje u ćeliju i Apo protein se razgrađuje na aminokiseline, a estri holesterola se hidrolizuju, oslobađa se holesterol koji služi:
– za izgradnju ćelijske membrane;
– reesterifikuje se;
– skladišti se u ćeliji;
– napušta ćeliju (u hepatocitima za sintezu žuči);
Količina holesterola koja će se naći u ćeliji određena je brojem LDL receptora što se odvija na principu negativne povratne sprege. Povećana količina holesterola u ćeliji sprečava sintezu LDL receptora, a smanjena količina holesterola u ćeliji nastaje inhibicijom stvaranja LDL receptora. Prema tome LDL receptori su odgovorni za odstranjivanje LDL holesterola iz plazme, a broj LDL receptora je ključ za regulaciju LDL holesterola u plazmi.
Normalne vrednosti su 1,55-3,11 mmol/L
Povišene vrednosti obično su povezane sa nepravilnom ishranom i stresom. Tada se povećava rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, pre svih ateroskleroze.
Najveći deo holesterola nastaje u jetri, a do njegove sinteze može doći i u sluzokoži creva i nadbubrežnim žlezdama. Odatle se putem krvotoka transportuje do ćelija organizma.
Pošto je kao i ostalilipidinerastvorljiv u vodi, u krvi se holesterol transportuje tako što se veže za proteine gradeći lipoproteine. Postoji više vrsta ovih lipoporoteina. Podeljeni su prema gustini na:
-VLDL(engl. Very Low Density Lipoprotein), lipoproteini vrlo male gustine
-LDL(engl. Low Density Lipoprotein), lipoproteini male gustine
-HDL(engl. High Density Lipoprotein), lipoproteini velike gustine.
Eliminacija holesterola iz organizma se vrši preko žuči (konverzijom u holne kiseline), perutanjem kože, mala količina se gubi sa urinom, dok žene koje doje gube nešto holesterola preko mleka.
Njegova koncentracija u krvi je usko povezana sa metabolizmom masti u organizmu, a zavisi i od niza drugih faktora: pre svega,način ishrane, nasleđa, rad hormona tj. žlezda sa unutrašnjim lučenjem, funkcije i integriteta vitalnih organa poput jetre i bubrega.
Vrednostiholesterola
– početna faza hepatitisa,
–opstruktivni ikterus,
– lipoidna nefroza,
– diabetes mellitus,
–hipotireoza
– niz naslednih bolesti (hiperholesterolemija tip IIa).
I neki lekovi mogu da povise nivo holesterola, kao npr. anabolici i kontraceptivi.
Snižene vrednosti su obično kod hiperfunkcije tiroideje, kod nekih bolesti kod kojih postoji teško oštećenje jetre (cirozai teškihronični hepatitisi). Smanjen je i kod pothranjenosti, anemije i u slučaju uzimanja lekova poput aspirina, estrogena, hormona štitne žlezde.
HDL-holesterol
I minimalno smanjenje upućuje na povećani rizik od ateroskleroze (taloženja rnasnoća na unutrašnjim zidovima krvnih sudova, što dovodi do njihovog začepljenja i bolesti kao što su infarkt srca i moždani udar).
HDL holesterol osoba može voljno da poveća:
– prestankom pušenja
–upražnjavanjem fizičke aktivnosti
Na vrednosti HDL-a utiče i pol (žene ga imaju više jer estrogen utiče na njegovo povećano stvaranje) i način ishrane.
LDLholesterol
LDL čestice delimično odstranjuju hepatociti, ali glavnu ulogu imaju LDL receptori smešteni na površini ćelije.LDL čestica biva uvučena do lipozoma ćelije, a receptor se odvaja i kreće prema membrani da preuzme nove LDL čestice.LDL čestica po odvajanju od receptora nastavlja kretanje dublje u ćeliju i Apo protein se razgrađuje na aminokiseline, a estri holesterola se hidrolizuju, oslobađa se holesterol koji služi:
– za izgradnju ćelijske membrane;
– reesterifikuje se;
– skladišti se u ćeliji;
– napušta ćeliju (u hepatocitima za sintezu žuči);
Količina holesterola koja će se naći u ćeliji određena je brojem LDL receptora što se odvija na principu negativne povratne sprege. Povećana količina holesterola u ćeliji sprečava sintezu LDL receptora, a smanjena količina holesterola u ćeliji nastaje inhibicijom stvaranja LDL receptora. Prema tome LDL receptori su odgovorni za odstranjivanje LDL holesterola iz plazme, a broj LDL receptora je ključ za regulaciju LDL holesterola u plazmi.
Normalne vrednosti su 1,55-4,53 mmol/L
Povišene vrednosti obično su povezane sa nepravilnom ishranom i stresom. Tada se povećava rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, pre svih ateroskleroze.