Šta znači pojam „kiselost organizma“?
Kiselost organizma je pH nivo u našem telu koji varira najviše u zavisnosti od onoga šta jedemo, ali i od načina na koji živimo. Nivo kiselosti se lako može izmeriti u svim tečnostima, pa i u onima koje se u nama nalaze (krv, urin, pljuvačka). Kiselost se inače predstavlja na pH skali od 0 do 14, gde je 7,0 neutralno, sve vrednosti iznad 7,0 su bazne ili alkalne, a ispod 7,0 kisele.
Zbog čega je važno koliki je nivo kiselosti našeg organizma?
Nivo kiselosti organizma direktno utiče na zdravlje organizma i menja se često puta u toku dana. Veoma je važno da nam organizam ne bude previše kiseo jer to umanjuje sposobnost apsorbcije vitamina, minerala i drugih hranjivih materija, umanjuje proizvodnju energije u ćelijama i sposobnost regeneracije oštećenih ćelija, umanjuje sposobnost pročišćavanja organizma, što sve zajedno dovodi do pogoršanja opšteg zdravstvenog stanja, kao i povećane produkcije ćelija tumora.
Naučno je potvrdjeno da su telesne tečnosti kod zdravih ljudi na visem pH nivou (bazne), dok je kiselost organizma kod bolesnih ljudi veća, što znači da im je pH nivo krvi i urina niži. Zdrava jutarnja mokraća i pljuvačka treba da budu neutralne i iznose pH 7,0 a krv od 7,3 do 7,4 (blago alkalna). Sve vrednosti ispod toga nisu optimalne i signaliziraju na kiselost metabolizma.
Šta utice na pH nivo našeg organizma?Simptomi previsoke kiselosti organizma
Simptomi previsoke kiselosti organizma mogu biti mnogobrojni i razlikovati se od osobe do osobe a najčesci među njima su: bolovi u zglobovima i mišićima, hronični umor, zatvor stolice ili proliv, jak i neprijatan miris mokraće, depresija, nervoza, slaba koncentracija i memorija, česte gljivične i bakterijske infekcije, alergijske reakcije, akne, opadanje kose.
Sve što tokom dana pojedemo ima pozitivan ili negativan uticaj na stanje kiselosti u našem telu. Tako se pH nivo našeg organizma menja iz sata u sat. Neke namirnice smanjuju pH vrednost u našim organizmima dok je neke povećavaju, pa se već bezbroj puta potvrđuje činjenica da nije sve jedno čime se hranimo. Povišen nivo stresa, takođe remeti pH ravnotezu u telu. A kako se priroda brine o svemu, tako se pobrinula da nam pruzi zaštitu i od preterane kiselosti. Tu funkciju dodelila je plućima i bubrezima. Pluća zapravo imajuprimarnu ulogu u eliminaciji kiselina iz našeg tela. To bi na dalje bila priča o kiseoniku. Bubrezi nam zatim pružaju sekundarnu zaštitu, eliminirajući kiseline u urinu, ali je taj proces mnogo sporiji nego sto to čine pluća.
Koliko god se naši organi trudili da nam pomognu, ukoliko se mi sami neodgovorno odnosimo prema sebi i svom zdravlju, oni će kad tad posustati a kao posledica se javlja bolest čiji uzrok nije uvek lako otkriti. Kada ne može da ustanovi uzrok bolesti, savremena medicina nema drugog izbora nego da pristupi simptomatskom lečenju a to nekada pomogne a nekada odmogne i nanese jos veću štetu. Zato je važno organizmu obezbediti optimalne uslove za funkcionisanje, gde spada i briga o kiselosti organizma.
Kako obezbediti idealnu pH ravnotežu u organizmu?
U poslednje vreme sve se više ističe važnost pH balansa u telu kao prva linija obrane protiv bolesti. Za optimalnu kiselost organizma važno je brinuti o zdravlju pluća, pravilno i duboko disati, paziti na bubrege i naravno kao i uvek – voditi računa o ishrani.
Kako ishrana utiče na kiselost organizma? Od prehrambenih koenzima i enzima, u velikoj meri zavisi nivo pH ravnoteže u krvi i tkivima. Svaki enzim utiče na odredjene funkcije organizma. Tako njihov visak ili nedostatak direktno utiču na stanje zdravlja ili bolesti. Svaka namirnica kroz proces varenja menja stanje kiselosti organizma jer se na različit način, (uz pomoc različitih enzima), sagoreva u organizmu što izaziva kiselu ili baznu reakciju. Na taj način neke namirnice čine da se u našem organizmu stvori kisela ili bazna sredina a one same pri tom mogu imati sasvim drugačiju ili čak potpuno suprotnu kiselost na pH skali. Školski primer za to je limun koji sam po sebi spada u vrlo kisele namirnice, sa niskom pH vrednošću, ali prolaskom kroz naše organe za varenje podiže pH nivo organizma i čini ga više baznim. Možda zvuči čudno, ali je istinito. Do sada je izučen veliki broj namirnica, pa su u zavisnosti od toga kakav uticaj imaju na kiselost organizama podeljene na kisele i bazne namirnice, gde se taj opis ne odnosi na njih same, vec na reakciju koju izazivaju u organizmu.
Da bi se uspostavila idealna kiselost organizma, a rekli smo da bi zdrav organizam trebao biti pH blago alkalan, naša svakodnevna ishrana bi trebala da sadrži od 60-80% hrane koja utiče na stvaranje bazne sredine u telu i od 40-20% biljne hrane koja utiče na stvaranje kisele sredine. Kod ljudi koji imaju težih zdravstvenih problema, procenat unošenja alkalne (bazne) hrane se povećava na 100%, a hranu koja izaziva kiselu sredinu u organizmu bi trebalo izbaciti u potpunosti.
Ukratko govoreći, dobra većina voća i povrća spadaju u bazne namirnice, dok meso, jaja i veliki procenat mlečnih proizvoda spadaju u kisele namirnice, jer izazivaju kiselu reakciju. Detaljniji popis baznih i kiselih namirnica je opisan u prethodnom članku o Baznoj i kiseloj hrani.