Celo zrno pšenice je bogat izvor vitamina i minerala. Sadrži vitamine B kompleksa, beta karotin, vitamin E, kalijum, kalcijum, magnezijum, fosfor i gvožđe. Pšenica sadrži veću količinu proteina od svih ostalih žitarica. Masti se nalaze u klici a mineralni sastojci u omotaču zrna, tako da najveće zdravstvene vrednosti ima konzumiranje celog zrna.
Kombinovanjem pšenice sa mahunarkama postiže se veća biološka vrednost obroka.
Redovna upotreba kuvane pšenice deluje preventivno u sprečavanju opstipacije, hemoroida, kao i raka debelog creva.
100 g pšenice sadrži: 351 kcal 13 g bel. 2,5 g masti 70 g uglj. hid.
Postoje dve vrste, ribizle, crvena i crna. Ribizla je voće koje jača i čisti organizam.
Reguliše rad creva, ubrzava oporavak posle bolesti, a može da pomogne smanjenju tegoba kod reumatskih oboljenja i išijasa.
Ribizla je izuzetno bogata vitaminom C, tako da sto grama ovog osvežavajužeg kiselkastog voća sadrži polovinu dnevne doze potrebne čoveku. Za razliku od većine drugog voća, vitamin C iz ribizle se u velikoj meri zadržava u njenim prerađevinama – soku i pekmezu, što nije slučaj kod drugog voća. Crvena broja ovog sitog ploda potiče od karotina, provitamina A, koji štiti sluzokožu i pomaže razmenu materija u ćelijama. Ribizla takođe sadrži i vitamin K, koji učestvuje u regulaciji ugradnje kalcijuma u kosti, a podstiče i zgrušavanje krvi.
U narodnoj medicini se čaj od lista crvene ribizle preporučuje za pomoć pri oboljenjima jetre, srca i krvnih sudova, dok se čaj od korena i lišća ribizle koristi kod upale bubrega i mokraćnih puteva.
Breskva sadrži 10 vitamina. Bogata je vitaminom A, vitaminomC, dok nešto manje ima vitamina E i K.
Takođe je izvor vitamina grupe B: tiamina, riboflavina, vitamina B6, nijacina, folata i pantotenske kiseline.
Što se tiče minerala, veoma je značajan izvor kalijuma, tako da oko 4-5 breskvi mogu da zadovolje dnevne potrebe tela za ovim mineralom. Breskve sadrže i određenu količinu magnezijuma, fosfora, cinka, bakra, mangana, gvožđa i kalcijuma.
Zbog svog bogatstva vitaminima, mineralima i biljnim vlaknima, a minimalne kalorijske vrednosti, breskva je sjajna namirnica za redukcione dijete (dijete za mršavljenje). Zahvaljući biljnim vlaknima, pomaže rad creva i eliminaciju.
Kao odličan izvor jednog posebnog antioksidanta, hlorogenske kiseline, kao i luteina, zeaksantina i kriptoksantina, breskve pomažu da se smanje efekti koji dovode do preranog starenja i hroničnih oboljenja. Ovi antioksidanti takođe ublažavaju zapaljenjske procese i imaju preventivno dejstvo protiv razvoja malignih promena na ćelijama.
I, povrh svega toga, breskve su izvanredno ukusne, osvežavajuće i hlade.
Malina je zaista domaći specijalitet, jer je, verovali ili ne, Srbija druga u svetu po proizvodnji ovog izuzetno zdravog voća.
Malina je veoma bogata antioksidansima, znatno bogatija i od jagode i od kivija! Antocijani koje ona sadrži, koji joj daju divnu crvenu boju, predstavljaju materije koje, pored svog antioksidantnog dejstva, deluju i protiv bakterija i gljivica.
Malina ima značajno preventivno dejstvo protiv nastanka tumora, jer se pokazalo da sadrži nekoliko materija koje sprečavaju delovanje nekih enzima značajnih za rast tumora.
U narodnoj medicini, malina se koristi za ublažavanje reumatičnih bolova, smanjenje velike količine želudačne kiseline, a preporučuje se i protiv bronhitisa, bolesti mokraćnih puteve i bolesti jetre.
Veliko bogatstvo biljnih vlakana čini malinu odličnom za poboljšanje rada creva, a poznato je i da biljna vlakna usporavaju apsorpciju šećera i holesterola u krv, pa tako malina može pomoći regulaciji šećera, kao i holesterola u krvi.
Naročito je bogata vitaminom C, a sadrži i vitamine B grupe i vitamin A, dok ostalih vitamina i minerala ima u manjim količinama.