Rašireno je mišljenje da u vremenu „polarnog talasa“ zime treba piti vrele napitke i hraniti se „jakom hranom“. Čak je i preporuka većine lekara državne medicine u tom stilu. Možemo čuti iz usta medicinskih stručnjaka da se u ove ledene dane „okanemo dijeta“ i da takvu vrstu ishrane ostavimo za toplije vreme. Dakle, „slojevita“ odeća, topli napitci i „konkretna“ hrana, što će reći, puno masnoća, proteina i belog šećera.
Da li nam lekari sa ovakvim preporukama žele dobro zdravlje? Oni su ubeđeni da je to tako. Da li je stvarno taj slučaj?
Pod „toplim napitcima“ uobičajeno podrazumevaju se čajevi, ali i vruća rakija i isto takvo vino. (Čajevi u prirodnoj ishrani igraju ulogu ali ne vreli već topli). Alkohol, kao takav, nosilac je“ visoke energije“, svejedno vruća ili hladna rakija. To je stanovište zvanične nauke o ishrani koje prirodna medicina ne može prihvatiti kao ispravno, jer je alkohol sam po sebi štetna supstanca bez ičega životnog, i što je još gore, kada se nađe u čovekovom organizmu onemogućava normalan rad enzima. Ipak, opšteprihvaćeno je danas stanovište da je alkohol nezaobilazan u čovečijoj ishrani i, čak zvanično smatra se vrstom namirnice! Tako u ruskoj „piramidi hrane“ npr. votka ponosno stoji u samom vrhu, iznad je samo slanina!
Ako se već ne može bez alkohola onda je još i bolje popiti časicu hladne rakije nego vrele obilno zašećerene belim šećerom, jer je to „dupla droga“ i veće zlo. A ako se čaša kuvane rakije ispije vrelaonda je to zlo na kvadrat jer tada dolazi do pravog potresa celog organizma. Na stranu tvrdnja da je sve fermentirano nepoželjno za ljudski organizam.
Šta jesti? Postoji li alternativa slanini, mesu svake vrste, belom brašnu i belom šećeru? Da li je termički obrađena, obilno začinjena hrana zaista dobra zaštita od velike hladnoće?
Kada se svi aspekti uzmu u obzir od takve hrane više je štete nego koristi, čak i na -15! Zašto je to tako? Ono što nas „greje“ u ovom slučaju neprirodne je sadržine i, uglavnom, ima dejstvo droge. Znamo da su masti (svinjska mast u slanini, rafinisana ulja) skrob iz belog hleba, dokazano veoma štetni po ljudsko zdravlje. Takođe beli šećer, dominantan u ovakvoj vrsti ishrane, u raznim oblicima, nije ništa drugo nego vrsta droge.
Ovi „provereni izvori energije“ sa gledista prirodne medicine, sasvim su neprihvatljivi a i nepotrebni. S obzirom da postoji prirodna alternativa ovim pomodnim namirnicama naturenim ljudima istrajnom i agresivnom propagandom, daleko je bolje držati se toga. Dakle, PRIRODNA HRANA NEOBRAĐENA TERMIČKI . Može li ona ispuniti ovaj, kako se čini, težak zadatak i ugrejati nas na -10 Celzijusa? Ma kako današnjem čoveku izgledalo nemoguće, ipak ovakva hrana „greje“ isto tako dobro kao i gore navedeni surogati koje smatramo proverenim i nezamenljivim. Uz to organizam nije na šteti i ne trpi trovanja da bi mogao da se brani od hladnoće. I zdravlje i toplota, to je prirodna hrana.
Šta konkretno jesti?
U prirodnoj ishrani svaka namirnica deluje tako što vitalizuje krv i organe dajući im potrebne životne supstance, odnosno prirodnu energiju koja pokreće telesne organe i daje nam potrebnu toplotu. Tako poseban akcenat nije potrebno stavljati ni na koju od namirnica. Jelovnik može izgledati uobičajeno kao i u „normalnim okolnostima“. Ono što se može promeniti, to je količina hrane. Ukoliko ste povišeno aktivni, pre svega fizički, onda ćete uzeti obilnije obroke koji će zadovoljiti veću „potrošnju“ vitalnih elemenata. A presna hrana nisu „salate i travke“ kako se, uobičajeno smatra, vec bogat izbor voća, povrća, žitarica, semenja i plodova uljarica. Osim toga, za sasvim zdrave osobe, mleko, mlečni proizvodi i jaja, sirovi naravno, ali može (a i bolje je) i bez toga.
Za ledene dane može se uzeti veća količina, recimo žitarica (kukuruz šećerac, integralni pirinač) uljarica, koštunjavog voća (orah, lešnik, badem) mleka i jaja na uštrb voća i povrća, ali to kao što je rečeno, nije neophodno. Recimo suvo grožđe nosilac je „visoke energije“ pa mu treba dati prednost pred vrućom rakijom, na primer.
Lično, hranim se prirodnom hranom i nemam neki problem ovih dana što se tiće „debelog minusa“. Čistim svakodnevno lopatom sneg u dvorištu, a kako sam količinu unapred pripremljenih drva za ogrev već „potrošio“, sada na minus 7-8 Celzijusa radim sa sekirom cepajući cerove komade izrezane na dužinu ložišta.
Ipak, ne treba preterivati sa fizičkim aktivnostima na većem minusu jer su pluća izložena veoma hladnom vazduhu i mogu doživeti oštećenja pa čak i upalu, svejedno kakvom smo hranom ispunili probavne organe. Zato fizičku aktivnost treba ograničiti na kratak vremenski period i onda ući u zagrejanu sobu pa nakon odmora ponovo izaći na posao. Dakle, ne preterivati.
„Čizma glavu čuva“ kaže se u narodu, i to je dobro rečeno jer je veoma bitno na velikoj hladnoći imati utopljene noge. Zato obuća treba biti za nekoliko brojeva veća od letnje da bi mogli koristiti npr. duple vunene čarape a da nam noge ne budu stegnute u cipelama (čizmama) kako bi krv slobodno cirkulisala a time i držala toplotu nogama.
Da li vas greje ljubav? Ovo danas gotovo nikome ne pada napamet kao mogući „izvor toplote“. A nikakva hrana, nikakvo piće nema takav efekat. Zaljubljena osoba topla je, ma kakvi klimatski uslovi bili. Nju greje božanska energija i ne zavisi od hrane i pića. Ako su vam srce i duša topli, ljubavlju zagrejani za vas nema zime, ma kako termometar pokazivao nisku temperaturu u Celzijusima. Zato volite kao što je čovek to znao nekada činiti i bićete zagrejani i „na dobitku“.
Lava Tolstoja kada je išao u lov na sibirskoj hladnoći nije grejala votka, već ljubav prema jednoj Sofiji. Vremena su se , u tom pogledu, na žalost, promenila i uputila se u nepovoljnom smeru.