Kada je pritisak zaista povišen?

Srce je mišić koji svojom kontrakcijom izbacuje krv iz leve komore u arterije i ta krv vrši pritisak na zidove krvnih sudova. Veličina tog pritiska zavisi od puno faktora, a najvažnije su tri sledeća: 1. količina krvi koja je u cirkulaciji, odnosno koja vrši pritisak na zidove krvnih sudova, 2. rad srca koje potiskuje krv kroz sudove i 3. otpor na koji nailazi krv u sudovima na putu do ćelija.

Srce i krvni sudovi (kardiovaskularni sistem) čine zatvoreni sistem kroz koji cirkuliše krv noseći sa sobom hranljive materija i kiseonik do ćelija (arterije) i vraćajući od ćelija otpadne materije i ugljen-dioksid (vene)
Ukratko: krvni pritisak je sila kojom krv deluje na jedinicu površine krvnog suda.
Kako na ovaj pritisak utiču mnogi unutrašnji i spoljašnji uslovi delujući na pojedine od gore nabrojanih faktora, organizam pokušava da kroz svoje mehanizme uspostavi normalan pritisak. Ti mehanizmi su: na nivou kapilara (najsitniji krvni sudovi); preko nervnog sistema, regulišući rad srca i stepen kontrakcije krvnih sudova, i na nivou bubrega.
Kada zbog bolesti ili raznih oštećenja na bilo kojoj od ovih karika organizam nije u mogućnosti da održava ovaj pritisak u granicama normale, nastaje stanje povišenog krvnog pritiska.
Moglo bi se reći da je povišeni krvni pritisak fizički znak ili manifestacija mnogih fizioloških promena kao i odraz mnogih blagih ili težih poremećaja na srcu ili krvnim sudovima.
Kod merenja krvnog pritiska uvek imamo dve brojke: prva je tzv. sistolni pritisak (srce je u fazi kontrakcije mišića i izbacuje krv u aortu (glavna arterija) a druga je tzv. dijastolni pritisak (srce u fazi opuštanja mišića).

Normalne vrednosti krvnog pritiska su tokom vremena varirale.

Najnovija istraživanja sada preporučuju sledeće vrednosti:
Oprimalni krvni poritisak: 120/80 mm Hg
Normalan krvni pritisak 130/85
Povišen-normalan 140/85-90 – ovde počinje redovno praćenje

Hipertenzija – povišen krvni pritisak
Meka 140/100 ili 90-100
Umerena 160/180/100-110
Teška – više od 180/110
Terapija zavisi od stanja čitavog kardiovaskularnog sistema

Dr Draga Ždrnja

Ovaj članak je objavljen u kategoriji Pogledi.

Ostavite odgovor