Istorija oraha i njihova prisutnost u našem jelovniku veoma je interesantna i ukazuje na to koliko smo napredovali u poimanju zdrave ishrane. Stručnjaci su godinama zauzimali prilično negativan stav. Pre nekih 20 godina trudili su se da argumentima dokažu da orasi nisu zdravi. Kao glavni razlog koristili su činjenicu da orasi sadrže previše masnoće te su stoga preporučivali samo povremenu konzumaciju istih.
Do promene je došlo 1992. godine, kada su naučnici, uključeni u Adventist Health Study (Adventistička zdravstvena studija), otkrili da svakodnevno konzumiranje oraha smanjuje pojavu kardiovaskularnih bolesti. Objavljeni rezultati naišli su na nepoverenje. Konačno, kada su predrasude ostavljene po strani, ovi rezultati su objavljeni u Archives of Internal Medicine (Arhiva interne medicine). Ova revolucionarna publikacija je pokazala, da ljudi koji konzumiraju orahe više od pet puta nedeljno, mogu da smanje rizik od srčanog udara (infarkta miokarda) za polovinu. Nakon što je studija objavljena, drugi naučnici su krenuli sa tvrdnjama da kod ljudi koji svakodnevno konzumiraju orahe, verovatno postoje veće šanse da dobiju rak (zbog visokog sadržaja masnoće). Međutim, naučnici sa Loma Linda univerziteta u SAD sproveli su detaljnu analizu i zaključili da je ovaj strah apsolutno neosnovan. Kod ljudi koji su najviše konzumirali orahe stopa smrtnosti je bila najmanja. Drugim rečima, studija je potvrdila da konzumiranje oraha produžava životni vek. Najduže su živeli ljudi koji su jeli orahe.
Redovno konzumiranje oraha može produžiti vaš život za 3 do 8 godina. Od 1992. godine prednost oraha potvrđena je i mnogim drugim studijama. Istraživanja su pokazala da bademi, lešnici, orasi, pistaći, pekan orasi, kikiriki i indijski orasi efikasno smanjuju i normalizuju nivo lipida u krvi (holesterol, trigliceridi). Orasi su verovatno najefikasniji, jer sadrže najviše polinezasićenih masnih kiselina, a naročito su bogati omega-3 masnim kiselinama. Ove specijalne masti efikasne su u sprečavanju pojave brojnih bolesti kao što su depresija, artritis, hiperaktivnost, multipla skleroza, dijabetes, moždani udar i kardiovaskularna oboljenja.
Na faktor telesne težine naučnici su posebno obratili pažnju. Neki ljudi su orahe jeli samo povremeno, zbog straha od gojaznosti. Orasi, međutim, vrlo brzo izazivaju osećaj sitosti i imaju veoma nizak glikemijski indeks, pa su pogodni i za dijabetičare. Zahvaljujući orasima, ljudi jedu manje hrane i ne osećaju glad. Istraživanja su potvrdila da konzumiranje dve šake oraha dnevno (50 do 60 gr) ne utiče na telesnu težinu.
Ako nismo alergični, a dostupni su nam kvalitetni i u odgovarajućim uslovima skladišteni orasi, možemo ih bez ikakvog straha konzumirati.