U mnogim vrstama hrane postoje takozvani “mutageni”. To su hemikalije koje oštećuju hromozome. Ljudi koji jedu, po Amerikancima, “normalnu hranu”, imaju mnogo mutagena u svom telu.
U biljnoj hrani nema tih mutagena, pa ih nema ni u telu ljudi koji se njom hrane. Društvo za istraživanje zdravlja je o tome uradilo zanimljivu studiju i utvrdilo da u telu ljudi koji koriste biljnu hranu nema mutagena, a ima ih u telu ljudi koji jedu dosta masnoće i holesterola.
Nekada i ljudi koji jedu biljnu hranu oboljevaju od raka i sličnih bolesti zbog drugih toksičnih materija, pa mi želimo da je učinimo neotrovnom za naš organizam. Zato u naše telo moramo da unosimo povrće, kao što je kupus, karfiol, keleraba, i dr. Ovo povrće pomaže jetri da se oslobodi toksina i kancerogena. Vlakna to čine, pa se otrovi brže izbacuju, ne ostaju dugo u telu da bi stvorili ozbiljan problem. Vlakna sadrže mnogo vode, pa tako razredjuju snagu tih kancerogenih materija u našem organizmu.
Što se više držimo prirodne hrane, naše zdravlje će biti bolje. Možda će vam trebati više vremena da bi sve ove promene uneli u svoj život, ako vam je organizam navikao na tešku ishranu bogatu mastima. Zato postepeno prilagodjavajte organizam na biljnu hranu. Ako odaberete da jedete meso i mlečne proizvode, onda ih jedite jako malo, i koristite hranu koja je siromašna mastima. Mleko ne treba da bude puno masno, nego sa malo masnoće, jer mnogo belančevina, kalcijuma i masnoće nije dobro za naš organizam.