Preterano izlaganje sunčevom svetlu može prouzrokovati rak kože, kao i prerano stvaranje bora i starenje kože. Međutim, u odgovarajućoj količini sunčevi zraci mogu biti vrlo dobri za vaše zdravlje.
Kažete u »odgovarajućoj količini«. Može li se sunčevo svetlo »meriti«?
Može. Važno je da razumemo snagu sunčevih zraka. Većina nas je primetila kako je pri dnevnom svetlu i najjača električna sijalica bleda. Intenzitet svetlosti meri se luksima. Na primer, spoljno svetlo može dostići 3000 luksa tokom sunčanog dana. Jako unutrašnje osvetljenje može dati samo 400 luksa, dakle, manje od 15% prirodne dnevne svetlosti.
U nekoliko proteklih godina ustanovljeno je da melatonin, prirodni telesni hormon, podstiče dobar san. Nivo melatonina u telu doseže vrhunac u detinjstvu, a onda, tokom života, polako i neprekidno opada. Time se može objasniti zašto deca spavaju bolje od odraslih.
Telo pažljivo reguliše proizvodnju melatonina. Taj postupak je uglavnom kontrolisan spoljnim ciklusom svetla i mraka. Optimalna proizvodnja melatonina događa se samo noću, u mraku. Pinealna žlezda – epifiza, smeštena u središtu mozga, »sat« je koji pravovremeno reguliše ovaj proces.
Melatonin se ne skladišti u telu. Nama je potrebno dovoljno melatonina svake večeri da bismo imali dobar san. Studije pokazuju da dnevno izlaganje prirodnom sunčevom svetlu podstiče otpuštanje melatonina. Veštačko svetlo je slaba zamena, a fabrički proizvedene tablete tog hormona takođe nikada ne mogu dosegnuti učinak prirodno stvorenog hormona.
PLANETA ZEMLJA je nebesko telo koje 98% svoje toplote dobija od Sunca, a svega 2% iz geotermičkih izvora. Sunčeva energija podiže kišne oblake, podstiče nastanak vetrova i omogućava proces fotosinteze u biljkama, čime nastaje hrana za sva živa bića širom sveta.
Osim što poboljšava san, šta sunčeva svetlost još nudi?
Sunčevo svetlo delotvorno uništava mikrobe. Zato je važno sunčati i provetravati pokrivače, prekrivače i druge predmete koje često ne peremo i ne sterilišemo u mašini za pranje veša.
Odgovarajuća količina sunčeve svetlosti daje koži zdrav sjaj i čini da ona bude glatka i elastična. Srednje potamnela koža otpornija je od nesunčane kože na infekcije i opekotine od sunca.
Sunčevo svetlo poboljšava raspoloženje kod mnogih ljudi jer proizvodi osećaj zadovoljstva. (Nemojte ostati predugo na suncu i zadobiti opekotine!) Povezano sa aktivnom vežbanjem, sunčevo svetlo je važan dodatak lečenju akutnih i hroničnih depresija. Ne zaboravite, ako ste tokom zimskih hladnih i turobnih meseci potišteni, pokušajte iskoristiti svaku mogućnost izlaganja sunčevim zracima.
Jeste li znali?
– Jedan sat na dnevnom svetlu može vam podići duh i delovati na vašu energiju, san, plodnost i PMS.
– Razlike u broju sunčanih sati tokom godišnjih doba mogu ozbiljno uticati na mentalno zdravlje ljudi. To se najjasnije vidi kod onih koji pate od depresivnih poremećaja uzrokovanih promenom godišnjih doba, što se uspešno leči svetlosnom terapijom.
Osim toga, delovanjem sunčevog svetla na kožu telo je u stanju proizvesti vitamin D. Ovaj vitamin nam omogućava da se kalcijum iz creva upije u krv i iskoristi za izgradnju zdravih kostiju. On sprečava nastanak rahitisa kod dece i smanjuje mogućnost osteoporoze kod odraslih.
Sunčevo svetlo takođe pomaže:
- jačanju imunološkog sistema;
- smanjenju bolova kod natečenih, artritičnih zglobova;
- olakšavanju određenih simptoma PMS-a (predmenstrualnog sindroma);
- snižavanju nivoa holesterola u krvi.
Da bi povratila astronaute u stanje normalnog biološkog ritma nakon povratka na Zemlju, NASA ih izlaže uticaju jakog svetla.
Postoji li i druga strana medalje?
Naravno, svima nam je poznato da je sunčeva svetlost glavni faktor rizika za rak kože, posebno kod osoba svetle puti. Oni su posebno osetljivi na negativno delovanje sunčevih zraka.
Svi bismo trebali biti svesni činjenice da su opekotine od sunca izuzetno štetne za svakog čoveka. Svaka takva opekotina uništava zdravo, živo tkivo kože. Učestale opekotine uzrokuju nepovratnu štetu i mogu podstaknuti nastanak raka kože.
I ako vam sve to ne zvuči dovoljno loše, višekratne opekotine kože, i čak i višekratno duboko tamnjenje kože, postupno uništava njenu elastičnost i lojne žlijezde što dovodi do stvaranja bora i preranog starenja.
Neke studije nagoveštavaju da ishrana bogata masnoćama, u kombinaciji sa izlaganjem sunčevom svetlu, takođe može podstaknuti nastanak raka kože.
Koje su smernice za sigurno, zdravo izlaganje sunčevom svetlu?
- Umereno, postupno tamnjenje kože deluje poput zaštitnih naočara. Ali morate poznavati vlastitu toleranciju izlaganja sunčevom svetlu. Crvenokose i svetlopute osobe trebaju započeti sa svega pet minuta izlaganja suncu na dan. Osobe tamnije puti mogu krenuti i sa 10 do 15 minuta dnevno. Optimalno vreme za većinu ljudi iznosi oko 30 minuta sunčanja što veće površine tela na dan.
- Nemojte nikad, nikad izgoreti na suncu! Time podstičete razvoj malignog melanoma, najsmrtonosnijeg od svih oblika raka kože, kao i raka skvamoznih ćelija. Jedna studija u Izraelu pokazala je da su ortodoksni Jevreji, koji čitave godine nose kaput i šešir ili šal, manje skloni melanomu od Izraelaca koji kožu redovno izlažu suncu.
- Nosite zaštitnu odeću i naočare i redovno se mažite zaštitnom kremom. Posebno budite oprezni na snegu, moru i za vreme oblačnog vremena.
- Ako se spremate na izlet ili godišnji odmor, pripremajte kožu postupnim izlaganjem suncu danima unapred.
- Nekoliko minuta sunčanja lica i ruku svakog dana proizvešće dovoljno vitamina D.
- Svako jutro otvorite prozore sunčevim zracima. Poboljšaće vam se i zdravlje i raspoloženje.
- Zapamtite da je veštačko svetlo jako slaba zamena za prirodni izvor. Provedite svakog dana malo vremena upijajući dnevno svetlo.
Primena
Sunčeva svetlost može imati blagotvoran učinak na vaše zdravlje. Ono ubija mikrobe, podstiče dobro raspoloženje i omogućuje telu da proizvede vitamin D. Iako je ograničeno i pravilno dozirano izlaganje suncu vrlo korisno, ukoliko to činite predugo i u vreme kad je sunce najjače, koža će izgubiti elastičnost i povećaćete rizik od raka. Uživajte u sunčevom svetlu i aktivnostima na otvorenom, ali se mudro zaštitite od preteranog izlaganja suncu.
Prijatelj ili neprijatelj?
Tokom proteklih nekoliko godina stručni članci koji su ukazivali na negativno delovanje sunca i opasnost od raka kože naterali su mnoge ljude u mrak. To baš i nije tako loše. Svakako čovek treba biti jako oprezan da bi izbegao nastanak opekotina od sunca. Međutim, potpuno izbegavanje sunca lišava nas njegovih mnogobrojnih dobrobiti.
Najbolje je da svakodnevno provedete najmanje nekoliko minuta na suncu. Studije su pokazale da kod nekih osoba nedostatak izlaganja svetlu izaziva depresiju. Ako se nakratko izlažete suncu, vaše će telo proizvesti potreban vitamin D i dobiti jaku dozu zraka za dezinfekciju koje uništavaju bakterije na odeći i koži.
Da li se leti:
- Pržite ili sunčate?
- Nastojite što jače da pocrnite?
- Dobijete laganu boju?
- Ili se uopšte ne izlažete suncu?
Ako se pržite i izgorite, ili nastojite pocrneti, budite oprezni! Izlažete se riziku da obolite od raka kože i oštetite elastičnost kože.
Sa druge strane, malo potamnela koža je otpornija na opekotine od sunca i manje sklona infekcijama. Izađite na svež vazduh. Upijte malo sunca svakog dana; samo nemojte u tome preterati.
Upitajte se
Koliko često provodite vreme na suncu?
- Svakog dana ako vreme dopušta.
- Većinu dana.
- Nekoliko puta sedmično.
- Retko kad.
Saveti za sunčanje
- Izbegavajte spavanje na suncu. Tako nastaju ozbiljne opekotine.
- Zaštitite se kremom i sunčanim naočarima. Šešir je takođe koristan za zaštitu lica dok radite napolju.
- Budite posebno oprezni kada ste na snegu ili u blizini veće vodene površine. Odblesak i odraz sunčevih zraka sa ovih površina može uvećati njihovu snagu i ubrzati nastanak opekotina.
- Ako plivate, ne zaboravite se namazati kremom kad iziđete iz vode. Još je bolje ako koristite vodootpornu kremu.
Pingback: NEW START | Zdravlje s juga